http://www.psihologijanis.org/clanci/56.pdfZakljucci
Može se zakljuciti da tetovirane osobe u odnosu na netetovirane
manje planiraju svoju buducnost i manje su organizovane, pokazuju manje
samokontrole, agresivnije su, sklonije prepiranju, buntovnije i nesigurnije
su u odnosu sa drugim ljudima, socijalno i emocionalno manje adaptirane,
imaju slabiju kontrolu impulsa i više su sklone pustolovinama, više su
tvrdoglave, zlovoljne i pokazuju vecu sklonost da odbacuju tude ideje.
Tetovirani ispitanici koji su se tetovirali pod uticajem društva
pokazuju vece nezadovoljstvo sobom, potištenost i neraspoloženje.
Kod tetoviranih ispitanika postoji veca mogucnost postojanja
poremecaja licnosti (psihopatija), veca mogucnost povecane oralne agresije
(sklonost psovanju, vredanju drugih).
Što se tice doživljaja tela, tetovirani ispitanici imaju nešto
iskrivljeniju doživljaj svoje kože nego netetovirani. Može se pretpostaviti
da tetovirani subjekti svoju kožu i tetovaže na njoj doživljavaju kao nacin
komunikacije sa okolnom sredinom, pa ona za njih ima drugaciju ulogu od
one koju ima kod netetoviranih subjekata. Tetovirani ispitanici imaju manje
iskrivljen doživljaj tela na dimenziji Prljavo od netetoviranih subjekata pa
se može pretpostaviti da tetovirane osobe bolje prihvataju svoje telo.
Iako je tetoviranje postalo jako moderno, da ga neki cak smatraju i
nakitom, dobijeni rezultati govore da ipak populacija koja se tetovira ima
neke specificnosti, koje je odvajaju od populacije koja se ne tetovira. Na
osnovu rezultata može se zakljuciti da tetoviranje, bez obzira na
popularnost, nije samo trend vec da obavlja i svoju psihološku funkciju.
Literatura:
Baškovac – Milinkovic A. i Bele – Potocnik Ž.(1987). Profil indeks emocija
– prirucnik. Ljubljana, Centar za psihodijagnosticka sredstva.
Burger, T. D., & Finkel, D. (2002). Relationships between body
modifications and very high-risk behaviors in a college
population. College Student Journal
Earls JH, Hester R. (1967). Tattooed sailors: some sociopsychological
correlates. Milit